Ekostaza
Tijekom 2005. godine mali broj entuzijasta uredio je ekostazu koja se prostire skoro cijelom dužinom
Cesarske gore. Stoga se preporuča, osim planinarskog markiranog puta, obići i
ekostazu. Da bi se posjetiocu uopće
dočaralo što je ekostaza i od čega se "ovaj naš breg" sastoji, malo ćemo pisati o geološkoj prošlosti i biljnom pokrovu
Cesarske gore.
Geološka prošlost Cesarske gore
U 19. stoljeću Cesarsku goru geološki je proučavao prof. dr. Dragutin Gorjanović - Kramberger. Ustanovio je da jezgra
Cesarske gore potječe iz trijasa (prije oko 240 000 000 godina) i građena je od vapnenca i dolomita.
Oko trijaske jezgre nalaze se naslage litotamnijskog vapnenca (litavca), lapora i žutog pijeska iz razdoblja gornjeg miocena (prije 15 do
12. mil. godina). Te su naslage prekrivene slojevima ilovače. Zbog tektonskih pokreta i pucanja slojeva, zapadni dio Cesarske
gore je potonuo, a istočni se podignuo pa je na oko 1.6 km razlika u visini slojeva 264 m.
U slojevima litotamnijskog vapnenca i lapora mogu se naći fosili morskih školjkaša i puževa iz Panonskog mora. U naslagama
glinenog i pješčanog lapora česti su fosili školjkaša i puževa brakičnih i slatkih voda iz vremena nakon povlačenja
Panonskog mora.
Biljni pokrov Cesarske gore
Cesarska gora je oko 509 m visoko brdo koje se proteže sjeverno od Klanjca: od rijeke Sutle na zapadu do oko 2 km istočno
do Cesarske vesi. Područje Cesarske gore je većinom obraslo šumom. Na jugozapadnim obroncima plitkog suhog tla dolazi
hrast medunac, crni bor, crni jasen i crni grab. Na dubljem tlu južnih padina prevladava hrast kitnjak, obični grab,
javor klen i divlja trešnja. Sjeverni obronci Cesarske gore i sjenovite udoline obrasle su šumom bukve i običnog graba.
Šume su ispresijecane stazama i prosjecima kojima se izvlače trupci, a na predjelima oko vrha Japice travnjaci su i
travnati proplanci - ostaci obradivih površina napuštenih gospodarstava koje osvaja grmlje i drveće: javor klen, jasen,
bagrem, lijeska, vrba, udikovina, svib, pasja ruža. Uz tlo brojne su ugrožene i zaštićene vrste biljaka:
hrvatska perunika
(hrvatski endem), hrvatski karanfil (subendem), cretna breza,
obični likovac,
ljiljan zlatan (Lilium martagon),
kranjski ljiljan (Lilium carniolicum),
mekolisna veprina (Ruscus hypoglossum),
velecvjetni kukurijek,
zvončike, đurđica, ciklama, visibaba, drijemovac, kaćuni, šumska ljubica,
mali zimzelen,
pasji zub, zečine, paprati, gljive te različite vrste životinja: kuna bjelica, daždevnjak, zmije, srna, jastreb.
U biljni pokrov Cesarske gore dospjele su i mjestimično se razmnožile biljke koje mu nisu pripadale: crni bor, listopadni
ariš, pitomi orah, mirisavi bagrem. Raznolikost biljnog pokrova je posljedica promjena koje su se u biljnom svijetu
događale u prošlosti prilikom seoba biljaka, pa su se na području Cesarske gore sastale i održale biljke različitih
područja (regija) i pokrajina (provincija) u biljno-geografskom smislu.
Srednjoeuropska pokrajina je zastupljena vrstama: obični grab (Carpinus betulus), sivosmeđa lijeska (Corylus
avellana), bukva (Fagus sylvatica), hrast kitnjak (Quercus petraea), javor klen (Acer campestre), crna bazga
(Sambucus nigra), šumski kopitnjak (Asarum europaeum) i dr.
Predstavnici Ilirskog flornog elementa su: planinska biskupska kapica (Epimedium alpinum),
velecvjetna mrtva
kopriva (Lamium orvala).
Flornom elementu sredozemog područja pripadaju: crni grab (Ostrya carpinifolia), crni jasen (Fraximus ornus).
Istočno sredozemnoj pokrajini pripadaju crnomorski florni elementi: uspravna pavitina (Clematis recta),
trnina (Prunus spinosa), gorska djetelina (Trifolium montanun), bijela lastavina (Cynanchum vincetoxicum).
Crnomorski utjecaj s južnosibirski flornim elementom iskazuje se vrstama iz porodice ljiljana:
ljiljan zlatan
(Lilium martagon), salamunov pečat (Polygonatum officinale).
Južnoeuropskog porijekla su vrste: pitomi kisten (Castanea sativa), hrast medunac (Qvuercus pubescens),
drijen (Cornus mas), vunasta udikovina (Viburnum lantana), rani jaglac (Primula vulgaris),
šumska mjehurica (Physalis
alkekengi), crveni pasji zub (Erythronium dens-canis), dvolisni procjepak (Scilla bifolia).
U biljnom pokrovu Cesarske gore prisutne su i široko rasprostranjene biljke holartičkog flornog područja
umjerenih i hladnih krajeva Sjeverne Amerike i Euroazije: poljska preslica (Equisetum arvense), obična borovica
(Juniperus communis), dvodomna kopriva (Urtica dioica), bijela loboda (Chenopodium album), đurđica (Convallaria maialis),
uspravni ovsik (Bromus erectus), jednogodišnja vlasnjača (Poa annua).
Prastare biljke iz tercijara na Cesarskoj gori koje su preživjele ledeno doba jesu: velika mrtva kopriva i mekolisna veprina.
10 eko-zapovijedi
01. Ne čupaj i ne uništavaj biljke, ni zakonski zaštićene a ni nezaštićene. Ne trgaj grane i ne oštećuj koru stabala. Nemoj ometati i plašiti životinje, remetiti mir nepotrebnim vikanjem ili bukom, bacanjem kamenja ili na druge načine. Poštuj mir planinske prirode!
02. Poštuj propise nacionalnih parkova, rezervata i parkova prirode! Jednako se ponašaj i u nezaštićenim područjima, iako to zakoni ne traže.
03. Najljubaznije upozoravaj izletnike i nesavjesne planinare i apeliraj da ne oštećuju i uništavaju okoliš, posebice da ne beru tek procvalo cvijeće. Imaj na umu da će se takvi prema zaštitarima i zaštiti prirode postaviti odbojno, postaviš li se neljubazno i netolerantno!
04. Uključuj se u razne ekološke akcije (potpisivanje peticija, akcije skupljanja otpada iz planina, mirne prosvjede, ekološke skupove i sl.)
05. Svoje smeće sa sobom odnesi u dolinu, čak i ako postoji koš za smeće, jer ga obično nitko ne prazni ili ga prazni u obližnjoj šumi.
06. Ne pali vatru u šumi, a svaku vatru brižljivo ugasi! Šumski se požari teško gase zbog nepristupačnosti i neprohodnosti planinskih terena.
07. Izbjegavaj vožnju automobilom po planinama jer tako dodatno zagađujemo okoliš, a sebe lišavamo užitaka i ljepota koji su cilj planinarenja. Planinske ceste služe za veće potrebe; npr. spašavanje i opskrbu.
08. Propagiraj prirodne ljepote i njihovu zaštitu ljudima oko sebe; u školi, na poslu, na oglasnim pločama, putem predavanja i slično.
09. Na svakom izletu učini barem jednu sitnicu za prirodu! Pokupi odbačenu kutiju, bocu ili limenku sa staze!
10. Čvrsto se drži vlastitog načela da nakon tvog odlaska iz nje, u planini ne smije ostati nikakvih štetnih tragova tvog posjeta!
